Danas se je u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Zaboku održalo predavanje na temu “Zabočka osnovna škola od 1838. do Drugog svjetskog rata” koje je održala Ružica Cigula, učiteljica povijesti u Osnovnoj školi Ksavera Šandora Gjalskog u Zaboku i aktivna članica Ogranka MH u Zaboku. Ovo izlaganje se je temeljilo uz obilježavanje 185 godina školske obuke u Zaboku. Tako smo saznali da je službeni početak školovanja u Zaboku započeo 1838. godine u vrijeme župnikovanja Stjepana Havaića (1834.-1862.) jer je on, dok se ne sagradi školska zgrada, ustupio jednu sobu u župnom dvoru.
Učitelji su, u vrijeme početaka organiziranog školstva, djelovali u vrlo teškim prilikama, vodili su borbu protiv svih oblika zaostalosti u polufeudalnom društvu. Razvoju školstva pridonijela su i preporodna zbivanja uvođenjem jedinstvenog književnog jezika i tiskanjem knjiga na materinjem jeziku. Kako nije bilo učitelja za pučke škole, mladež su u početku poučavali svećenici.
Školovanje Zabočana tijekom Velikoga rata
Spomenica Obće pučke škole u Zaboku donosi malo činjenica i podataka. Oni se uglavnom odnose na brojno stanje učenika, službujućeg učitelja i aktivnosti koje su provođene tijekom ratnih godina za potrebe vojske – istaknula je prof. Cigula.
Na početku Svjetskog rata, dotadašnji su učitelji pozvani u vojsku (mobilizirani). Posljedice rata osjećale su se na svim područjima svakodnevnog života građana: od pružanja podrške i financiranja rata putem raznovrsnih humanitarnih akcija, nošenja domoljubnih značaka na reverima kaputa, kupovanja predmeta s ratnim obilježjima do nestašice živežnih namirnica i gladi, koje su pokrenule veliki val iseljavanja, posebice djece iz slabo razvijenih krajeva.
U razdoblju ratnih godina vrlo je detaljno opisano koji su učitelji, kada i zbog kojih razloga premješteni u službi. Rad učitelja bio je otežan u malim i vlažnim školskim prostorijama. Uz rad u svojim razredima, neki su učitelji mijenjali i svoje bolesne kolege. Nestašica stanova uzrok je čestim odlascima učitelja pa se je razmišljalo o gradnji nove škole s učiteljskim stanovima.
Odluka o gradnji školske zgrade potaknuta je na sastanku 25. srpnja 1942. Milan Prpić se u ime tekstilne tvornice obvezao o svom trošku izgraditi školsku zgradu. Nacrt za gradnju školske zgrade izradio je arhitekt Milan Grakalić, činovnik glavnog ravnateljstva za javne radove. Nacrt je predvidio prostrane učionice u prizemlju i prvom katu s nusprostorijama, zabavištem, dvoranom i tuševima. Ministarstvo narodne prosvjete odobrilo je nacrt 15. travnja 1943. Izrađeni su i nacrti za učiteljske stanove. Predviđene su dvije zgrade sa po četiri stana, odvojeno od školske zgrade. Posao izgradnje učiteljskih stanova povjeren je Josipu Matešiću, zidarskom majstoru iz Svetog Križa Začretja.
Prof. Cigula istaknula je i mali dio sadašnje povijesti školstva u Zaboku koje će nastaviti istraživati kako bi buduće nove generacije prosvjetnih djelatnika i učenika imali dostupne podatke o povijesti školstva u našem Gradu. Na kraju izlaganja pobrojani su svi službujući učitelji od 1962. godine do 1997. godine a neki od njih su bili danas ovdje prisutni. Također su pobrojani ravnatelji od kojih se zasigurno svi dobro sjećamo Ivana Plantića, Rudolfa Zajeca i sadašnjeg ravnatelja Tomislava Polanovića koji je također bio nazočan na ovom predavanju.
Dodajmo još kako prema službenim podacima na području naše Krapinsko-zagorske županije najstarija škola po zapisima školskih web stranica je ona u Radoboju (20.11.1833.g.) a najnovija datira iz 2000. godine u Stubičkim Toplicama. Više informacija može se pronaći na: 185 godina školske obuke u Zaboku
U ime Ogranka Matice hrvatske dopredsjednica Tina Marušić zahvalila je prof. Ciguli na veoma interesantnom i opširnom izlaganju te se nadamo da će uskoro nastati i još koje u narednom periodu.
Predavanje možete pogledati:
Pripremio: Darko Fiket, tajnik
