Vodeći se idejom koju smo započeli u prvom broju da Godišnjakpredstavlja kolektivnu memoriju i nematerijalnu baštinu našega maloga grada, zapise o ljudima koji su ga stvarali i pronosili njegovo ime i izvan granica Zagorja te o ljudima i događajima koji nas međusobno povezuju oblikujući jednu urbanu zajednicu, peti broj Godišnjaka grada Zaboka, kao i prethodni brojevi, sadrži rubrike i tekstove vezane uz dalju i bližu povijest grada te našu sadašnjost. Iako peti broj Godišnjaka nije toliko impresivna publikacija po broju stranica, rubrika i količini članaka kao prijašnji brojevi, i ovaj brojGodišnjakapostat će svojim sadržajem svojevrstan dokumentaristički izvor podataka i informacija. Kao i u dosadašnjim brojevima raznolike su teme, ali i vrste tekstova – znanstveni, publicistički, literarni, biografski…, a likovni prilozi i fotografije pridonose dokumentarnosti.
Nakon uvodnih riječi predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Zaboku, Ivice Balagovića i glavne urednice Gordane Dugorepec, slijedi 8 rubrika i ukupno 17 članaka petnaestero autora. Rubrike su: Iz prošlosti Zaboka, Portreti, Uspomene i sjećanja, Jubileji i godišnjice, Događanja, Stvaralaštvo, Svijet prirode i U spomen.
Krenimo redom. U rubrici Iz prošlosti Zaboka Godišnjak donosi tekst povjesničara mr. sc. Vlade Saftića o povijesti Zivtexa. Članak je vrlo opsežan. Nastao je kao rezultat višemjesečnog istraživanja. Tekst o tvornici tepiha i tapiserija „Zivtex“ izuzetno je značajan za prisjećanje na razvoj tvornice, radne uspjehe i izložbe, dizajnere i djelatnike, a mlađima za upoznavanje s kvalitetom rada u toj tvornici te općenito važnosti Zivtex-a ne samo za Zabok već i na širem prostoru bivše države, ali i Europe.
Slijedi tekst povjesničarke i spisateljice prof. Jasne Balaško. Autorica u rubrici Portreti čitatelje upoznaje sa životom i djelom cijenjenog zabočkog arhitekta Stjepana Bilušića. U urbanističkoj ostavštini grada Zaboka i okolnih mjesta, S. Bilušić ostavio je svoj pečat. Spomenut ćemo samo stambenu zonu iza Ekonomske škole i iza Doma zdravlja, park ispred nekadašnjeg Zivta itd. Osim urbanističkih priča, autorica čitateljima predstavlja i privatnu stranu gosp. Bilušića – njegovu strast za sportovima povezanim s kretanjem u prirodi te uspjehe u biciklizmu.
U istoj rubrici novinar Nikola Capar donosi portret Dragutina Tisanića, dugogodišnjeg predsjednika Oldtajmer kluba Zabok. Nakon životopisa upoznajemo ljubav gosp. Tisanića prema autima i motorima te aktivnosti i moto-manifestacije u kojima je sudjelovao ili ih organizirao. Da za njega nije bilo ili nema prepreka zaključuje se prema organizaciji vožnje u Vukovar koji još nije bio mirno pripojen Republici Hrvatskoj.
Treća rubrika Uspomene i sjećanja posvećena je bližoj povijesti. Pričuvni časnik HV-a Rajko Bartolin napisao je oveći članak Učešće postrojbi dragovoljaca u Domovinskom ratu koristeći se objavljenim ratnim dnevnikom Postrojbe za posebne namjene „Delta“ koji je najvećim dijelom vodio satnik Rudolf Mavrec. Čitajući tekst prisjetit ćete se burnih događaja 1991.: od formiranja Narodne zaštite, dragovoljaca, postrojbe „Delta“, uspješnih akcija na bojištu u Zapadnoj Slavoniji, ali i teških trenutaka i gubitaka prijatelja i bliskih osoba, stvaranje 21. domobranske pukovnije te izložbe 1996. «Od dragovoljaca do domobranstva» pod geslom koji je i danas njihova misao vodilja: «Mi smo tu navek».
U rubrici Uspomene i sjećanja umirovljena učiteljica Katica Kranjčec sjeća se Početka rada dječjeg vrtića u Zaboku. Kao članica Mjesne zajednice sudjelovala je 1955. godine u osnivanju Društva „Naša djeca“ u Zaboku čiji je glavni cilj bio osnivanje dječjeg vrtića. Autorica nas vraća u neko drugo vrijeme kad su se svi veselili kupljenom dijaprojektoru za prikazivanje dječjih filmova, natjecanju u romobilima, proslavama Dana dječje radosti. Podsjeća nas kako su djeca iz siromašnijih obitelji iz Zagorja ljetovala u Dječjem odmaralištu u Velikom Lošinju, a „ZIVT“ je darovao tekstilne „restle“ kojima su žene šivale odjeću toj djeci.
Na tekst o nastanku vrtića u Zaboku nadovezuje se tekst sljedeće rubrike Jubileji i godišnjice. Ravnateljica Dječjeg vrtića „Zipkica“ Dijana Lovinčić-Crnković povodom 50. godišnjice rada vrtića upoznaje čitatelje s vrstama aktivnosti i raznolikim sadržajima ne samo za djecu već i za cjelokupnu zajednicu. Dječji vrtić „Zipkica“ mjesto je prepuno igre, mašte, kreativnosti i dječjeg smijeha.
Slijedi rubrika pod nazivom Događanja posvećena sportskim i kulturnim događanjima u Zaboku u 2017. godini u kojoj se donosi čak pet članaka. Tomislav Zrinšćak piše o ostvarenju dugogodišnjeg sna svih zabočkih sportaša i sportašica – o izgradnji i otvorenju zabočke ljepotice, nove sportske dvorane, najveće sportske dvorane u Hrvatskom zagorju. U članku se kratko prisjeća i sportskih početaka u Zaboku. Glavna urednica Gordana Dugorepec u tekstu Pogled unatrag daje pregled najvažnijih događaja te popis jubileja, dobitnika/dobitnica raznih nagrada i priznanja. Ravnateljica Gradske knjižnice prof. Branka Vrbanec u interesantno naslovljenom tekstu Gradska knjižnica – dnevnik boravak grada Zaboka donosi prikaz izložbi, književnih susreta, radionica i aktivnosti koje oplemenjuju društveni život građana. Voditeljica Velike galerije grada Zaboka Bojana Birač daje pregled likovnih i glazbenih programa realiziranih u Galeriji te predstava i događanja u Multimedijalnom centru u Zaboku. Članak prof. Tine Marušić objedinjuje kulturnoumjetničke i promotivne aktivnosti našeg Ogranka Matice hrvatske zaokružujući kulturnu ponudu grada Zaboka u 2017. godini, godini u kojoj je Matica hrvatska slavila 175. godišnjicu postojanja i djelovanja. To je bio povod da dugogodišnji predsjednik Ogranka Matice hrvatske iz Zaboka Stjepan Bučar posmrtno dobije od predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović Povelju zahvalnosti za osobne zasluge u promicanju kulturnih aktivnosti.
U rubrici Stvaralaštvo o svom kolegi likovnom umjetniku Željku Kropfu, nastavniku u Osnovnoj školi Ksavera Šandora Gjalskog u Zaboku, piše Tina Marušić. U izvrsnoj likovnoj recenziji autorica predstavlja stvaralaštvo Željka Kropfa, likovne tehnike, motive i faze u razvoju i sazrijevanju umjetnika. Naslovi odlomaka, od kojih ću spomenuti Umjetnost kao životna potreba, Zrcalo Umjetnosti, Potraga za Ključem odgonetki, postepeno čitatelju otkrivaju kompleksnost Kropfova umjetničkog izraza stvarajući pravi literarni portret upotpunjen i likovnim prilozima.
Predstavljanje pete zbirke pjesama pod nazivom „Jadranska svitanja“ vlč. Marijana Culjaka bio je povod da u Godišnjaku zabilježimo svestranost našeg župnika i predstavimo ga jednom od novijih pjesama Božić gastarbajtera. Kratki pregled brojnih društvenih aktivnost za koje je velečasni Culjak dobio mnoga priznanja među kojima je i Povelja Krapinsko-zagorske županije te predstavljanje raznolikih umjetničkih izraza nastalih simbiozom župnika, slikara, pjesnika i građanina donosi predsjednik Ogranka, Ivica Balagović, dr. med.
Slijedi rubrika Svijet prirode. Sandra Babnik Lončar, prof. napisala je osvrt na 26. skup prirodoslovaca Matice hrvatske pod nazivom Uloga Hrvata znanstvenika u razvoju prirodoslovlja u Krapinsko-zagorskoj županiji. To je prvi znanstveni simpozij u Zaboku na kojem se moglo čuti 15 tematski vrlo raznolikih izlaganja – iz arheologije, antropologije, matematike, botanike, astronomije, kemije… U članku se donosi pregled predavača i sažetak predavanja. Ogranak je izuzetno je ponosan što je sudjelovao u organizaciji kao domaćin susreta i tako široj javnosti omogućio upoznavanje s radom i postignućima znanstvenika iz naše Županije.
Zadnja rubrika je rubrika U spomen. Ona je posvećena onima koji nisu više s nama, našim sugrađanima koji su svojim profesionalnim i društvenim djelovanjem zaslužili da ih ne zaboravimo i da ima na ovaj način zahvalimo za doprinos životu našega grada. Tekst o prvom direktoru Gimnazije u Zaboku prof. Đuri Bjelji, o njegovom životnom putu, profesionalnom i osobnom trudu i uspjehu napisala je profesorica Biljana Bradač. Cijenjenog profesora sjećaju se mnogi bivši učenici, kolege i suradnici uvijek spominjući njegovo ime i profesionalni odnos s velikim pijetetom.
Jasna Balaško napisala je tekst u spomen na Stjepana Domitrana, poznatog zabočkog geodeta. Gospodin Domitran dugo je godina radio na izdavanju građevinskih dozvola za javne i privatne objekte u Zaboku. Jedan od značajnijih poduhvata koji je ostvario bio je projektiranje kanalizacije od Ljubljanske ulice do Ulice M. Gupca. 1973. godine odlazi poslovno u Švicarsku, a po povratku iz Švicarske trajno se nastanjuje u Zagrebu gdje je i preminuo 2017. godine.
U rubrici U spomen još je jedan tekst posvećen našem sugrađaninu kojeg od 2009. godine nema među nama. Sjećamo se gospodina Alojza Kušana, Lojzeka koji je svoj cijeli život posvetio šahu i bio jedan od pokretača Šahovskog kluba „Polet“. Njegov životni put, društvene aktivnosti i anegdote vezane uz šahovske turnire približava nam Stjepan Tršinski.
Ovaj broj Godišnjaka većim dijelom posvećen našim sugrađanima, sadašnjim i bivšim. Prikazom njihovih zasluga, života i rada, odajemo im priznanje. „Pišući životne priče iznosimo osobno, ali i kolektivno poimanje promjena tijekom vremena“, napisala je glavna urednica u uvodu. Cilj projekta Godišnjak grada Zaboka zapisati je i sačuvati za buduće generacije povijest i našu trenutnu sadašnjost, prikazati i očuvati kulturnu baštinu i identitet grada Zaboka jer znamo da, parafrazirajući staru latinsku izreku, ono što nije zapisano kao da se nije ni dogodilo.
Sandra Babnik Lončar, prof.
