U subotu 14. ožujka 2026. u Centru urbane kulture Regenerator Ogranak Matice hrvatske Zabok prigodnim je predavanjem dr. sc. Tatjane Pišković „Koliko riječi stane u jednu glavu (i zašto neke uvijek ostanu navrh jezika)?“ obilježio Dane hrvatskoga jezika (11.-17.3.) OMH Zabok prvi je put organizirao događanje u novom prostoru zgrade Silos i time otvorio novu suradnju s Regeneratorom. Dr. sc. Pišković gostovala je već u Zaboku održavši književnu tribinu na Danima K. Š. Gjalskog, stoga nije začudio odaziv na predavanje na kojem se tražio stolac više. Dobrodošlicu je gošći pokalaza velikim buketom i zabočka gradonačelnica Valentina Đurek.
Predsjednica OMH Zabok Sandra Babnik Lončar predstavila je dr. sc. Tatjana Pišković kao nekadašnju gimnazijalku zabočke Gimnazije koja je od 2004. godine zaposlena na Katedri za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu na kojoj predaje morfologiju, leksikologiju i rodnu lingvistiku. Od 2017. do 2021. godine bila je voditeljica Zagrebačke slavističke škole, članica je uredništva časopisa „Suvremena lingvistika“ i „Croatica“, suuredila je i uredila mnogo knjiga te je autorica znanastvene monografije „Gramatika roda“ za koju je svojevremeno dobila i Godišnju nagradu Društva sveučilišnih nastavnika te knjige „Uvod u leksičku semantiku hrvatskoga jezika“ koja je izdana krajem 2024. u Matici hrvatskoj.
Interaktivno predavanje zapravo je bilo predstavljanje spomenute knjige koja je ujedno prvi sveobuhvatni priručnik takve vrste u jezikoslovnoj kroatistici, pisan vrlo sustavno i sistematično na temelju višegodišnjeg iskustva rada sa studentima. Knjiga je podijeljena na dva dijela, znanstveni – Kratka povijest leksičke semantike i na uporabni – Osnovne teme leksičke semantike. Iako je knjiga primarno napisana kao priručnik studentima, srednjoškolcima i nastavnicima, zanimljivim primjerima iz životne svakodnevice, autorica je napisala knjigu i za one koji će se s leksičkom semantikom sresti prvi put.
Razgovor o knjizi s moderatoricom Sandrom B. Lončar popraćen je interesantnim primjerima na pratećoj prezentaciji koja je publici različitih interesnih profila i generacija približila značenje riječi, povezanost značenja (semantike) s gramatikom, njihovu neraskidivu vezu, pojam univerzalne gramatike s kojom se rađamo, prema tumačenju N. Chomskog kojeg dr. sc. Pišković citira, urođene sposobnosti da od rođenja iskustvom i odgojem učimo značenje riječi, točno ih koristimo ne razmišljajući o gramatičkim pravilima. Veliko poglavlje u knjizi i na subotnjem predavanju posvetilo se višeznačju (polisemiji) i tome kako smo u stanju razlikovati više značenja iste riječi, odnosno koliko riječi stane u ljudski um (između 50 i 250 tisuća, neovisno o inteligenciji ili obrazovanju) te koliko različitih značenja smo primorani pridružiti istom izrazu da se um ne „natrpa“.
Predstavljanje knjige proteklo je u opuštenoj i toploj atmosferi u svojevrsnom razgovoru s publikom što je bilo najizraženije u završnom dijelu izlaganje o značenjskim suprotnostima (antonimima) pitanjem publici zašto je slatko suprotno slanom, a ne ljutom ili kiselom. Složenu temu autorica je približila publici svakodnevnim i duhovitim primjerima kojima je potaknula prisutne na dublje promišljanje o jeziku što se očitovala i u postavljenim pitanjima autorici na kraju predavanja. Puno pitanja i tema ostalo je otvoreno za neko sljedeće gostovanje.
Sandra Babnik Lončar, prof.
