Poštovane Zabočanke i Zabočani, dragi gosti, prijatelji i suradnici, pozivamo Vas na predstavljanje Godišnjaka grada Zaboka koje će se održati u četvrtak 31. ožujka. 2022. u 19:00 sati u Gradskoj galeriji Zabok, Zivtov trg 10/1. Radujemo se vašem dolasku.
Dvobroj 6. i 7. za 2018/2019. godinu
Dvobroj Godišnjaka grada Zaboka (glavna urednica Gordana Dugorepec) broji 267 stranica kvalitetnih i zanimljivih članaka vezanih uz povijest i sadašnjost Zaboka, Zabočana koji su zadužili grad i generacije, istraživačke, umjetničke radove, osvrte, komentare ili zapise. Raznovrsnost autora, koji su predano i ovaj put prikupljali građu, kao i raznolikost tema i stilova, svjedoče o bogatstvu Godišnjaka koji ostaje spomenar vremena, doba, podsjetnik na prošlost, vizija budućnosti.
Predgovor predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Zaboku, dr. Ivice Balagovića, ističe izbor novoga vodstva Ogranka i nadolazeću promociju ovoga broja, koja će se održati nakon popuštanja strožih epidemioloških mjera, kako bismo okupili autore, organizatore, naše drage goste, čitatelje i publiku te prezentirali novi dvobroj, ali se i predstavili u nešto promijenjenom izdanju. U nezavidnim okolnostima pandemije i nepredvidljivim vremenima Godišnjak izlazi kao svjetlo i nastavak stvaranja te okupljanja ljudi, znanja, novih spoznaja u kontekstu najstarije kulturne i nakladničke institucije i Hrvatskoj i rada našega zabočkog Ogranka.
U prvoj rubrici Iz prošlosti Zaboka povjesničarka, sociologinja i književnica, naša stalna autorica, Jasna Balaško, piše o irskoj obitelji Nugent u Hrvatskoj koji su imali kuriju u Jakuševcu te bili vezani uz Zabok. Autorica podsjeća na važnost očuvanja priča i povijesti poput plemićkih obitelji, zemljoposjednika, pokretača kulture i ekonomije, obiteljskih zadruga, mlinova itd. kako se prošlost mjesta ne bi zaboravila, mjesta i grada koje je ta ista povijest oblikovala. Autorica zaključuje kako bi Zabok trebao imati informativno-kulturni i turistički centar koji bi sadržavao i pokazivao i domaćima i gostima svoje blago, svoju tradiciju i svoju bogatu povijest.
Mr. sc. Vlado Saftić autor je opsežnog i detaljnog članka Josip Kaltnecker i njegovo vrijeme 1923. – 2003. Autor minuciozno i učenjački donosi život, zanimljivosti, put slikara Josipa Kaltneckera, pokretača likovnog života u gradu Zaboku. Autor navodi crtice iz njegove biografije, opisuje prosvjetarsku karijeru, onu upravljačku-direktorsku, njegov društveni rad i suradnje, slikarsku i umjetničku karijeru, poziciju u umjetničkom životu Zaboka, ali i zanimljivosti iz osobnoga života, specifičnosti i riječi prijatelja i poznanika.
U rubrici Baština posvećenoj liku i djelu gredičkog gospodina doc. dr. sc Tatjana Pišković s Odsjeka za leksikologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu donosi članak Kako se mijenjao jezik zbirke pripovijedaka „Pod starimi krovovi“ Ksavera Šandora Gjalskog u kojem uspoređuje i objašnjava grafijsku, ortografsku, morfološku i leksičku različitost u izdanjima Gjalskoga preplećući povijesne i političke okolnosti te prakse izdavača.
Izv. prof. dr. sc. Suzana Coha s Odsjeka za noviju hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu piše članak Povijest i književnost u povijesnim romanima K. Š. Gjalskog / Poetički, žanrovski i vrijednosni profil Gjalskijeve romaneskne proze u kojima istražuje i promatra romane iz književne, povijesne, kulturološke perspektive te književnost i povijest u romanima stavlja u kontekst različitih povijesnih i književnih razdoblja – romantizma, realizma i modernizma te propituje veze između povijesti književnosti i književne povijesti – istine ili mita, povijesne istine ili književne istine u prozi Gjalskoga.
Istraživanja o Gjalskom i vremenu u kojem je živio zaokružuje mag. pov. Martina Borovčak u članku Ksaver Šandor Gjalski u svom vremenu / Osvrt na povijesni proces i kontekst u kojem je K. Š. Gjalski odrastao i stvarao te utjecaj povijesnog razvoja na njegovo stvaralaštvo u kojem donosi iskustva pisca prisutna u njegovim djelima, povijesne procese u drugoj polovici 19. stoljeća, modernizaciju i stvaranje građanskog društva, gospodarski i kulturni napredak, politička previranja i aktivnosti pisca te romantičarski sentimentalizam prepoznatljiv u njegovu stvaralaštvu.
U rubrici Uspomene i sjećanja mag. educ. hist. et geogr. Karlo Mak donosi transkribiran ratni dnevnik Andrije Junkovića iz Mirkovca (Ratni dnevnik Andrije Junkovića 1915. – 1917.) s namjerom da njegova ratna iskustva ostanu sačuvana i dostupna budućim generacijama.
Portreti sadrže dva intervjua – Ivica Bašić – Uvjereni sam nuklearac! / Energetičari razmišljaju 20 godina unaprijed mag. educ. hrvatskog jezika i književnosti Tine Marušić u kojem inženjer i nuklearac Ivica Bašić iz Repovca, aktualni predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva, progovara o svojim početcima, zanimanjima za nuklearni inženjering i znanost, radu u Nuklearnoj elektrani Krško, projektima, znanstvenom radu, misijama po Hrvatskoj i svijetu, predavanjima i konferencijama, razvoju nuklearne znanosti te utjecaju nuklearki na okoliš i stanovništvo. Također ističe poziciju i percepciju nuklearne energije u Hrvatskoj i suradnju s drugim zemljama koje posjeduju nuklearne elektrane.
Dipl. polit. Gordana Dugorepec donosi intervju s novinarom, televizijskim snimateljem i komercijalistom Nikolom Caparom koji je u kulturom i društvenom životu Zaboka prisutan već pedeset godina. Autorica donosi zanimljiv i detaljan izbor iz autorova života, poslovnog puta, rada i aktivnosti, crtica i anegdota iz privatne i poslovne riznice našeg sugrađanina, suradnika na Godišnjaku, sudionika na brojnim događanjima u gradu i šire.
U rubrici Iz spomenara života autor Boris Roman Blažinić u svom tekstu Tihi grad / groblja u Zaboku donosi zanimljivosti o zabočkom groblju, podatke o osnutku i proširenju u slavu i čast onima koji su svoj posljednji počinak našli na njemu.
Jubileji i godišnjice sadrže tekstove 2018. i 2019. – Godine za pamćenje autorice Gordane Dugorepec i intervju s gradonačelnikom grada Zaboka Ivanom Hanžekom autora Darka Fiketa. Gordana Dugorepec donosi detaljan pregled događaja, aktivnosti, projekata, nagrada, dodjela priznanja tijekom dviju navedenih godina, a gradonačelnik odgovara na pitanja o svom mandatu, uspjesima, ostvarenim projektima, investicijama, suradnjama, suživotu s ljudima i gradom te vizijom Zaboka u budućim vremenima.
U rubrici Gospodarstvo donosimo tekst dr. sc. Sanje Miketić-Curman Učinci tvornice u lokalnoj zajednici – slučaj tvornice „Valoviti papir Dunapack“ u gradu Zaboku u kojem autorica donosi niz zaključaka o učincima navedene tvornice u lokalnoj zajednici i šire, percepciju stanovništva te suodnos života ljudi i rada tvornice u gradu Zaboku. Autorica istražuje učinak utjecaja različitih čimbenika na širu i obaveznu primjenu koncepta održivog razvoja i na aspekte unapređenja kvalitete života stanovnika grada Zaboka.
Umjetnička rubrika Stvaralaštvo okuplja autore Jasnu Balaško (priča Baka Katica iz Jakuševca iz zbirke priča Djevojčica s tavana), dipl. oec. Mirjanu Mikulec (priče Stara knjiga recepata i Knjiga utisaka), prof. Dunju Horvatin (priče Na kraju puta / Jesen je…) i dr. med. Ivicu Balagovića (Osvrt na monografiju o Nogometnom klubu „Mladost“ Zabok i Branku Piljeku.
Vrijedan prikaz projektne nastave Hrvatskoga jezika Projekt Gjalski – od ideje do realizacije / Projekta nastava Hrvatskoga jezika usmjerena na istraživanje lokalne materijalne i nematerijalne kulturne baštine autorica-voditeljica projekta, prof. Sandre Babnik Lončar, Dinke Tomašković-Presečki i Dubravke Krznar, nalazi se u rubrici Inicijative. Projekt Gjalski zamišljen je u nekoliko etapa: uređenje tematskog puta Ksaverova staza, uređenje informacijskih punktova i provođenje edukacijskih radionica posvećenih liku i djelu K. Š. Gjalskog. Donose se ideje i rezultati istraživanja i učenja o Gjalskom, baštini, književnosti i tradiciji te umjetničkim realizacijama, analizama teksta učenika srednjih škola u Zaboku.
Na samom kraju rubrika U spomen posvećena je onima koji više nisu s nama – u ovom broju to su Petar Mikac (autori Branko Mikac i Vlado Saftić), Krešimir Šoštar (autor Ivan šoštar, dipl. oec.), primarius dr. Nedjeljko Juzbašić (autorica Jasna Balaško), Štefanija Keresteš (autorica Gordana Dugorepec) i Željko Hrastinski (autor Ivica Balagović)
Tina Marušić, mag. educ.
Godišnjak grada Zaboka br. 8 za 2020. godinu
Pred vama se nalazi novi, osmi broj Godišnjaka grada Zaboka koji obuhvaća, ne samo aktualne novosti iz 2020. godine, već i važne prethodnice koje su snažno obilježile okružje u kojem živimo. Godina 2020., koja će biti zapamćena u povijesti kao početak nečega novog, nama stranoga i nepredvidljivoga, početak novim prilagodbama, prilagođavanjima novim okolnostima, nerijetko teškima i neizvjesnima, ipak je iznjedrila i puno toga dobroga, pozitivnoga, a možda nas i podsjetila na važnost zajedništva, kvalitetne komunikacije, na stalnu potrebu za stvaranjem i ostavljanjem traga za buduće naraštaje koji će nastaviti i utabanim, ali i nekim novim stazama. Taj trag u vremenu i prostoru, viziju o važnosti i nužnosti zapisanoga, kako bi ostalo u kolektivnom pamćenju i sjećanju, započela je naša dugogodišnja tajnica Ogranka, matičarka i suradnica Gordana Dugorepec, osoba koja je svojom neiscrpnom energijom, snagom, voljom, marljivim i vrijednim radom okupljala građane, poticala ih na pisanje, istraživanje, skupljanje vrijednih podataka, a mlađe članove pripremala za nastavak ovoga projekta koji je zaživio zahvaljujući entuzijazmu i radu svih članova i suradnika. Čast mi je i zadovoljstvo što sam mogla nastaviti već utabanim stazama, ali i dodati nešto originalno, svježe, novo.
Ovaj Godišnjak od 140 stranica strukturiran je devet poglavlja. Prvom poglavlju prethode Predgovor predsjednice Ogranka Sandre Babnik Lončar i tekst glavne urednice u kojima se stvaranje novoga broja Godišnjaka stavlja u kontekst 2020. i 2021. godine, njihovih posebnosti, ali i kontekst novosti u samome vodstvu Ogranka, pomlađivanju članova i staroj/novoj suradnji sa svim građanima i suradnicima koji su obogatili ovaj broj. Prvo poglavlje Iz povijesti i prošlosti Zaboka donosi prvi nastavak teksta našega stalnog autora i suradnika Vlade Saftića koji je u svojem istraživanju naslovljenom Nešto o privređivanju Zabočana i drugih u Zaboku u desetljećima prije i nakon dolaska željeznice precizno, temeljito i znalački iznio vrlo vrijedne podatke o gradu i njegovu razvoju te o ljudima i zanimanjima, poslovima i privređivanju, uz arhivske fotografije koje prate članak. Čitatelji će se zasigurno rado prisjetiti prošlosti i kako je to nekada bilo, a mlađima će se ponuditi edukativan sadržaj kao temelj za njihova daljnja istraživanja i usporedbe prošlosti i sadašnjosti.
Drugi je tekst stalne autorice, spisateljice, povjesničarke i sociologinje Jasne Balaško Progoni coprnica koji će iznenaditi svojim autentičnim sadržajem mnoge čitatelje i uvesti ih u svijet iz prošlosti kakvog i nisu očekivali. Vlado Saftić u drugom se poglavlju Portret bavi Gabrijelom Rafajem, dugogodišnjim direktorom ZIVT-a i čovjekom koji je ostavio velik utjecaj i trag i u političkom, kulturnom i sportskom djelovanju grada Zaboka i nekadašnje općine.
Poglavlje Razgovori donosi dva velika intervjua s glazbenicima Tomislavom Golubanom i Nikolom Vranićem – J. R. Augustom. Tajnik Ogranka Darko Fiket donosi nam životne i zanimljive crtice iz života i stvaranja blues glazbenika, skladatelja i svirača usne harmonike Tomislava Golubana, prozvano ga ambasadorom Hrvatskoga zagorja, koji svojim domaćim i inozemnim nastupima oduševljava publiku, kao i dobitnik Porina i višestruko nagrađivani autor J. R. August (Nikola Vranić) kojega je intervjuirao Tin Krznar. Njihova svjetski poznata glazba, bavljenje glazbom i inovativnost koju donose najbolje promoviraju naš kraj, naš grad i našu zemlju.
Poglavlje Jubileji i godišnjice obuhvaća tekst Sandre Babnik Lončar o 70. godišnjici Saveza društava Naša djeca Hrvatske i donosi pregled važnih aktivnosti, obilježavanja, nagrada i priznanja i Saveza i zabočkoga DND-a čija se kvaliteta potvrđuje iz godine u godinu i suživljuje se s gradom koji ne bi bio isti za djecu i mlade bez originalnih, poticajnih i inovativnih aktivnosti. Gospodarstvo upotpunjuje tekst Ivana Šoštara o Regeneraciji i razvoju netkanoga tekstila i Zabočanima koji su ostali upamćeni po upravljanju i dostignućima u razvoju privrede i gospodarstva. Događanja prate aktualna zbivanja ustanova, udruga i društava tijekom cijele godine, a u ovom su broju obuhvaćene aktivnosti Gradske knjižnice „Ksaver Šandor Gjalski“, Galerije grada Zaboka i Centra za mlade Krapinsko-zagorske županije (Zelene dvorane) u tekstovima ravnateljice Gradske knjižnice Branke Tuđa Kanceljak, voditeljice Galerije Bojane Birač i Ivane Radanović iz Mreže udruga Zagor. Osvrt na zbirku kratkih priča Deset komandosa autora Vinka Kvesića piše Ivica Balagović, član Predsjedništva OMH u Zaboku i dugogodišnji predsjednik Ogranka, a u stvaralačkom dijelu poglavlja Osvrti i stvaralaštvo donosimo kratku priču Zatvor i druge kazne Jasne Balaško i trećenagrađenu kriminalističku kratku priču na natječaju Kristalna pepeljara OMH u Virovitici Vječna slava pripovjedača Marija Šimudvarca.
Pretposljednje poglavlje Inicijative i projekti dokazuje da je Zabok uvijek aktivan u pokretanju novih inicijativa, događanja, projekata, vizija, zahvaljujući svježim idejama svojih sugrađana, a u njemu je opisana inicijativa Regionalni centar kompetentnosti u članku Branke Kralj i školski društveni, umjetnički i humanistički projekti P. S. Pokreni solidarnost u tekstu nastavnice Tehničke kulture u OŠ Jelene Lisak Šturlan, Županijski projekt Lumen – Alica u zemlji Bajke na dlanu u tekstu nastavnice Hrvatskoga jezika u OŠ Tine Marušić i Školski i Vjeronaučni projekti – dio aktivnoga učenja i poučavanja autorica Ksenije Miškulin i Marice Celjak, nastavnicâ Katoličkoga vjeronauka.
Odali smo počast i preminulim članovima i sugrađanima, Božidaru Boiću i Jurju Šipeku, koji su nas, nažalost, napustili u 2020. godini. U tekstovima Ivice Balagovića, u zadnjemu poglavlju U spomen, prisjećamo se svih njihovih postignuća, dostignuća i lijepih trenutaka koji su obogatili naše živote i život grada Zaboka.
Iznimno sam ponosna na kvalitetu, brojnost i relevantnost svih članaka u ovogodišnjem Godišnjaku grada Zaboka, na sve autore i suradnike koji su omogućili da i ovaj osmi broj ugleda svjetlo dana. Hvala svim članovima Uredništva na ogromnom i izvrsnom poslu, na poticajnom i marljivom radu i entuzijazmu, svim članovima Predsjedništva OMH u Zaboku, autorima na izvrsnim tekstovima i neumornom stvaranju, lektoricama Sandri Babnik Lončar, Dubravki Krznar, Katarini Halambek Švec i Luciji Mlakar. Najljepša hvala našoj dragoj Gogi koja nas i dalje prati, mentorira, savjetuje i potiče na daljnji rad. Velika hvala grafičkom uredniku i dizajneru Igoru Vranješu na realizaciji svih zamisli, brzini, profesionalnosti i kreativnosti!
U želji za novim stvaranjima, pisanjima, istraživanjima, postignućima, u želji za našim daljnjim zajedništvom u novim kreacijama… upućuje vam čestitke i zahvale
Tina Marušić, glavna urednica i potpredsjednica Ogranka Matice hrvatske u Zaboku
Zahvalni smo Vam na svakom obliku podrške i širenju informacije o predstavljanju Godišnjaka koji će obogatiti našu zavičajnu zbirku.
Veselimo se Vašem dolasku.
Ispred Ogranka MH u Zabok
Sandra Babnik Lončar prof., predsjednica
Ispred uredništva Godišnjaka
Tina Marušić mag. educ.
