Projekt koji je Ogranak započeo prije četiri godine da se redovito izdaje zbornik tekstova koji će predstavljati nematerijalnu baštinu grada Zaboka i zabilježiti u pisanom obliku sve ono što grad čini zajednicom, kolektivom koji ga je stvarao te ga i dalje oblikuje, realizirao se i u četvrtom broju Godišnjaka. Zbornik sadrži 21 članak i mnogo slikovnih priloga. Na ukupno 247 stranice svoje radove potpisuje dvadeset autora. Kao i u dosadašnjim brojevima, veliki je raspon tema i raznolikost tekstova te autorskih izričaja. Mnogi tekstovi plod su višemjesečnog istraživanja i rada. Autori dijele s čitateljima svoja sjećanja, iskustva, početke, jubileje… kako bi što više toga ostalo zapisano i time ne zaboravljeno mladim generacija u nasljeđe i na ponos jer, kako je napisala i glavna urednica u uvodu, To je Zabok.
Prema ustaljenom receptu, prvo slijede pozdravne i uvodne riječi predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Zaboku, Ivice Balagovića i glavne urednice Gordane Dugorepec te 10 ustaljenih rubrika: Iz prošlosti Zaboka, Baština, Uspomene i sjećanja, Portreti, Iz spomenara života, Događanja, Inicijative, Stvaralaštvo, Svijet prirode i U spomen. U ovom broju nema dosadašnje rubrike Jubileji i godišnjice jer, nažalost, uredništvo nije uspjelo animirati tekstopisce iako je godišnjica bilo.
U rubrici Iz prošlosti Zaboka nalaze se dva poveća teksta. Autori su stalni suradnici našega Godišnjaka, povjesničari Vlado Saftić i Jasna Balaško. Vlado Saftić u izuzetno kvalitetnom i interesantnom članku Gradnja nove zgrade Osnovne škole i učiteljskih stanova u Zaboku daje kronološki prikaz gradnje zgrade Osnovne škole, ali i sliku vremena i Zaboka u prvoj polovici 20. st. Saznajemo tko su bili akteri i financijeri gradnje, ulogu Rudolfa Borovčaka, Milana Prpića i Frana Geberte, probleme s kojima su se susretali i na koji su ih način rješavali. Saznajemo da se čak i u turbulentno vrijeme Drugog svjetskog rata Zabok razvijao. Tekst je popraćen vrijednim i rijetkim fotografijama starog Zaboka.
Jasna Balaško nastavila je započeto proučavanje plemenitaške obitelji Tompić iz Grdenaca o kojima je pisala u prošlom broju. U članku naslovljenom Priča o apotekaru Božidaru pl. Tompiću donosi prošireno obiteljsko stablo, fotografiju pečatnjaka i druge stare fotografije. Prateći bilješke u njegovu Spomenaru autorica oslikava privatni i društveni život obitelji cijenjenog apotekara ne samo u Zagorju, već i u Požegi i u Glini početkom 20. st. i za vrijeme Prvog svjetskog rata. U Spomenaru su zabilježene želje, svakodnevica, anegdote, društveno-gospodarski događaji, druženje s Gjalskim pa čitatelji upoznaju obitelj Tompić kao ljude od krvi i mesa a ne samo kao imena na papiru koja pripadaju prošlosti.
U rubrici Baština nalazi se dva teksta. Gordana Gregurić napisala je članak Novo doba Kulmerova Bračka. U članku je prikazan obiteljski i društveni život grofova Kulmer. Saznajemo da je Milan Kulmer kupio potresom porušeni i oštećeni dvorac 1887. godine i prema nacrtima ga obnovio te živio u njemu razvijajući i gospodarstvo. Klub prijatelja Bračka uspio je senzibilizirati javnost za potrebe zaštite i brige za građevinu te je dvorac restauriran po pravilima energentske učinkovitosti i prema nekadašnjim nacrtima.
U ovoj rubrici (Baština) uvijek je neki tekst posvećen najpoznatijem imenu koje se povezuje uz Zabok, a to je književnik Ksaver Šandor Gjalski.2016. godine prošlo je 130 godina od objavljivanja njegova romana U noći, prvog hrvatskog političkog romana o kojem piše Tina Marušić u tekstu Poredbena analiza uloge i statusa ilirskoga pokreta u romanima „U noći“ i „Posljednji Stipančići“. Autorica uspoređuje prikazivanje ilirskih ideja u djelima poznatih hrvatskih realista uočavajući da je Vjenceslav Novak više isticao jedinstvo naroda kao glavni kriterij za slobodu dok je Gjalski prikazao politike najvećih tadašnjih stranaka s različitim stavovima i razmišljanjima o djelovanju za dobrobit domovine.
Slijede dvije rubrike Uspomene i sjećanja i Portreti koje su posvećene, citirat ćemo urednicu: sugrađanima koji su zbog svojih zrelih godina, iskustava i zasluga već sad postali legende. Prvi od pet razgovora zapisao je Stjepan Hrupelj. Tekst prati uspomene i sjećanja gospodina Zvonka Hribernika, dugogodišnjeg uglednog člana naše zajednice, od njegova rođenja u Hrvatskoj Kostajnici 1927. godine, školovanja, geodetskih poslova diljem Lijepe Naše, putovanja i anegdota do situiranja u Zaboku.
Slijedi rubrika Portreti. Svi razgovori popraćeni su starim i novijim fotografijama. Jasna Balaško donosi intervju sa živom legendom, cijenjenim profesorom Radoslavom Bidikovim. Upoznajemo iznimno bogat životopis profesora Bidikova od rođenja 1922. godine u Skopju do današnjih dana. Budući da je profesor Bidikov bio direktor Tekstilne škole, u članku se nalazi i tekst o Tekstilnoj školi i uspjesima na natjecanjima – Tekstilijadama.
Nikola Capar razgovarao je s Dragutinom Borovčakom, znanim kao Dragec, sveti Nikola ili Djed Mraz. Upoznajemo posljednjeg zabočkog kovača, raznolikost Dragecovih afiniteta i bogatu društvenu aktivnost.
Nikola Capar autor je još jednog intervjua – razgovarao je s gospodinom Gabrijelom Rafajem. U tekstu Čvrstim korakom do uspjeha saznajemo o školovanju gosp. Rafaja, o upravljanju ZIVT-om, o razvoju i značaju ZIVT-a i uspješnoj proizvodnji, o problemima s kojima se susretao, suradnicima, osnivanju novih poduzeća, ali i o društvenom angažmanu gospodina Rafaja.
S opernom umjetnicom, sopranisticom rođenom u Zaboku, Vlatkom Oršanić, razgovarao je Branko Mikac. Upoznajemo umjetnicu koja je nastupala diljem Europe i svijeta, ali prvi put u Zaboku tek 2016. na dodjeli Nagrade Gjalski. Upoznajemo njezino djetinjstvo u Zaboku, školovanje i uspjehe, zahtjeve s kojima se svakodnevno susreće i načine na koje ih rješava.
Sljedeća je rubrika Iz spomenara života. Stjepan Hanžić u tekstu Kako sam kružno obišao čitavo Hrvatsko zagorje zapisao je svoje iskustvo dugogodišnjeg planinara i sjećanja na jednu planinarsku avanturu koja je započela u siječnju 2015. godine. Propješačio je 220 km po Hrvatskom zagorju obišavši sve okolne vrhove, no to je mala brojka u odnosu na ostala njegova pješačenja po Zagorju i šire.
U rubrici Događanja tri su teksta u kojima autorice pišu o društvenim, sportskim i kulturnim događanjima u Zaboku u 2016. godini. Zbog ovih tekstova naš zbornik i jest pravi godišnjak. Glavna urednica Gordana Dugorepec u tekstu Pogled unatrag daje pregled najvažnijih događaja u gradu Zaboku u 2016. godini te popis jubileja, dobitnika raznih nagrada i priznanja. O Događanjima u Gradskoj galeriji Zabok piše voditeljica Galerije grada Zaboka Bojana Birač, a ravnateljica Gradske knjižnice Branka Vrbanec o Tradicionalnim susretima i inovativnim aktivnostima u Gradskoj knjižnici u 2016.
Rubrika Inicijative daje prostora novim idejama, projektima i mladim istraživačima. Četvrti broj Godišnjaka donosi čak četiri članka. Gordana Dugorepec u tekstu Izvorni zabočki poučak zapisala je razgovor s kreativnim timom brendiranja Zaboka: Nikolom i Valentinom Đurek i Sandrom Turković. Intervju čitateljima približava samu ideju brendiranja, stvaranje loga grada Zaboka, slogana, probleme pred kojima su se autori našli, ali ih i uspješno riješili. O knjigama koje brendiraju Zabok (Red Carpet, Tkanje brenda grada Zaboka i Z-A BOOK, Po crvenom tepihu) piše Ivica Balagović u tekstu Osvrt na gradsku knjigu. Članak je to koji će svakoga potaknuti na čitanje navedenih knjiga i promišljanje o njima. Vjerujem da će se svi složiti s autorom da su knjige publicistički iskorak u idejnom i grafičkom obliku. Autorice Inicijative za očuvanje jezičnog blaga su Jasna Balaško i Vedrana Gudek. Autorice su, razgovarajući s izvornim govornik rođenim u Pavlovcu Zabočkom gospodinom Ivanom Balaškom i prateći njegove jezične bilješke kojima je posvetio dobar dio svog života, napisale mali rječnik pavlovečkoga govora s ukupno 332 natuknice. Rječnik je pravo jezično blago. Riječi su zapisane abecednim redom, obilježene naglascima i objašnjene. Tekst je dobro ishodište za veće i potpunije jezične analize kajkavskog narječja.
U zadnjem članku ove rubrike nalazi se rad mladih istraživača, studenata na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Karlo Mak, Vedrana Dumić i njihova mentorica dr. sc. Martina Jakovčić u okviru Rada za Rektorovu nagradu u akademskoj god. 2015./2016. godini, proučavali su potrošnju i potrebe adolescenata. U tekstu Geografija potrošnje mladih uspoređuju potrošačke navike maturanata iz Samobora i Zaboka. Istraživanje je pokazalo da postoje razlike temeljene na dobnoj i spolnoj odrednici, ali i na socio-kulturološkoj dimenziji prostora i mjesta života i potrošnje.
U svakom broju godišnjaka je i rubrika Stvaralaštvo. U četvrtom broju Godišnjaka tri su pjesme doktora, pjesnika, svestranog umjetnika Cvjetka Leža. Pjesnikov izričaj je intiman i emocionalan, refleksivnost retoričkih pitanja aktivira čitatelja te nitko ne može ostati imun na poruke koje pjesnik šalje. Pjesma Moj Zabok svojevrsna je himna Zaboku, stoga se nalazi na koricama.
U rubrici Svijet prirode Željka Vukić predstavlja Poučni park Picelj Planinarskog društva Zagorske steze. Poučni park Picelj prostor je koji je postao odredište i vrtićkih grupa, škola u prirodi, planinara i slučajnih namjernika, a u 2016. godini postao je član Sekcije Hrvatskog botaničkog društva u kategoriji botanička zbirka.
Zadnja rubrika U spomen posvećena je onima koji više nisu s nama, našim sugrađanima koji su svojim profesionalnim i društvenim djelovanjem zaslužili da ih ne zaboravimo i da im na ovaj način zahvalimo za doprinos životu grada. Tekstove U spomen Nikoli Bašiću i Vjekoslavu (Slavku) Šinjaku napisao je njihov dobri susjed i prijatelj Boris-Roman Blažinić prisjećajući se najvažnijih dijelova njihova života, značaja ovih cijenjenih pokojnika u lokalnoj zajednici te upoznajući čitatelje i s njihovim umjetničkim afinitetima, stoga Godišnjak završava crtežom i pjesmom Slavka Šinjaka.
Raznovrsnošću tema i stilova četvrti broj Godišnjaka grada Zaboka privlačan je različitim generacijama. I mlađi članovi zajednice također doprinose očuvanju naše baštine aktivirajući se kao autori. Sve tekstove, objavljene fotografije i slike smatraju se čuvarom identiteta i kulture grada Zaboka.
Sandra Babnik Lončar, prof.
