Godišnjak grada Zaboka nastoji nadomjestiti dugogodišnju prazninu i manjak tekstova i dokumentarističkih zapisa o Zaboku i okolici, stoga ga možemo promatrati i kao svojevrsni angažirani projekt. Iz tog razloga časopis sadrži rubrike vezane za daleku prošlost Zaboka, za nedavnu prošlost te sadašnjost. Godišnjak bi trebao, citirat ću glavnu urednicu: „ … predstavljati kolektivnu memoriju, malu enciklopediju, pravi izvor podataka o gradu i njegovim ljudima“ , stoga je Godišnjak grada Zaboka zamišljen kao zbornik tekstova, a ne mala brošura o Zaboku.
Prvi broj časopisa sadrži 25 članaka obogaćenih slikovnim prilozima. Na ukupno 206 stranica svoje radove potpisuje dvadeset i dvoje autora . Dvoje od njih već nekoliko godina nije s nama; njihovi tekstovi nastali su ranije, a svi ostali pisani su za prvi broj Godišnjaka.

Slijedi kraći prikaz rubrika i tekstova.
Nakon uvodnih riječi predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Zaboku, Ivice Balagovića i glavne urednice Gordane Dugorepec, slijedi 11 rubrika : Iz prošlosti Zaboka, Baština, Uspomene i sjećanja, Portreti, Iz spomenara života, Jubileji i godišnjice, Događanja u 2013., Inicijative, Stvaralaštvo vezano uz zavičaj, Svijet prirode i U spomen.
U rubrici Iz prošlosti Zaboka nalaze se tri teksta: mlada povjesničarka Martina Borovčak napisala je članak Zabok u srednjem vijeku. Taj znanstveni tekst sažetak je njezinog diplomskog rada. Svi ljubitelji povijesti i istražitelji povijesne istine konačno će na jednom mjestu saznati o plemićkoj obitelji Zaboky i razvoju Zaboka . Tekst donosi i neke nove spoznaje i dosad nepoznate podatke te daleke i nedovoljno istražene povijesti grada Zaboka. Još je dvoje povjesničara istraživalo zabočku povijest i spomenice – profesorica Jasna Balaško napisala je tekst o pučkom školstvu u Zaboku s naglaskom na razdoblju od 1874. do 1914. godine, dok je mr. sc. Vlado Saftić pisao o jednom povijesnom izvoru – Spomenici župe koja obuhvaća više od 150 godina. U oba teksta upoznat ćemo Zabočane koji su već pali u zaborav i bitne događaje – prekretnice u razvoju našega grada, ali i upoznati život i prioritete nekadašnjih stanovnika. Vrlo su interesantni i citirani ulomci iz spomenica.
U rubrici Baština nalaze se dva teksta. Goran Vrgoč podsjeća nas na dvorac Gredice, dom književnika Ksavera Šandora Gjalskog. U svom članku opisuje različite faze koje je dvorac prošao tijekom povijesti, a simpatičnim podnaslovom Kaj ovi Vrgoči delaju od onoga maloga prekrasnog dvorca? upućuje nas u problematiku dugogodišnjeg obnavljanja. Marijan Tenšek je svoj članak posvetio spisateljici Mariji Jurić Zagorki , njezinom boravku u Zaboku i inspiraciji za Neru i Sinišu, junake „Gričke vještice“ koji su, znaju stari Zabočani, pokopani u zabočkoj crkvi.
O nastanku Radija Zabok – prve lokalne radiostanice u Hrvatskom zagorju, prvim emisijama i spikerima, inovativnom prevladavanju tehničkih nedostataka, ali i veselim zgodama koje će vas nasmijati do suza, o svojim Uspomenama i sjećanjima, pisali su Petar Mikac, dugogodišnji direktor Radija i pokojni Božidar Posavec čiji je tekst sačuvala obitelj.
Rubrika Portreti posvećena je znamenitim građanima grada Zaboka. U ovom broju to su Miško Balija i Zvonko Turković. S njima je razgovarao Nikola Capar. Vješto vođeni intervjui zainteresirat će svakog čitatelja. Članci nam otkrivaju bogate životopise spomenute gospode i podsjećaju nas na njihovu veliku aktivnost u novinarstvu, politici, gospodarstvu i sportu kojom su zadužili grad i Hrvatsko zagorje.
Iz spomenara života naziv je rubrike u kojoj autorice Nina Balija i pokojna profesorica M. Bačaj–Babnik vrlo emocionalno pripovijedaju o jednom periodu svog života koji je vezan i za život grada ( kino, školske priredbe i dr.) te tako ti u srce zaključani trenutci sada postaju i naše kolektivno sjećanje.
Nakon spomenutih tekstova iz prošlosti se prebacujemo u sadašnjost.
2013. godina bila je godina Jubileja i godišnjica . Zabilježeno i opisano ih je šest. O Milanu Prpiću i 140. godišnjici rođenja / 60. godišnjici smrti piše autorica Dunja Horvatin. Jasenka Borovčak nas podsjeća na 60. obljetnicu Društva „Naša djeca“ te da nam Zabočki mališani pjevaju već 20 godina. Na redu su srednje škole u gradu Zaboku, njihovi jubileji i višegodišnji uspjesi. Autori članka su profesori – aktivni zaposlenici u dotičnim školama. O početcima i 50. godišnjici Gimnazije pišu Stjepan Hrupelj i Bibijana Šlogar, o Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Božica Šarić i Sofija Keča, a o 20 godina zanimanja hotelijersko-turistički tehničar Ljubica Savić. Tekstovi su popraćeni popisima i slikama najuspješnijih učenika i mentora.
Slijedi rubrika Događanja u 2013. u kojoj autorica, glavna urednica, daje pregled najvažnijih zbivanja u društvenom i sportskom životu grada Zaboka, te popis dobitnika raznih nagrada i priznanja.
Godišnjak grada Zaboka imat će i stalnu rubriku pod nazivom Inicijative. U prvom broju mladi bibliotekar Gordon Sinanović u svom članku obrazlaže ideju o potrebi osnivanja Zavičajne zbirke u Gradskoj knjižnici radi očuvanju baštine i kulturnog identiteta grada.
Gospođu Jasnu Balaško već sam spomenula kao autoricu članka o povijesti Zaboka, no ona je autorica i književnog teksta. U rubrici Svaralaštvo vezano uz zavičaj pročitat ćete njezinu priču „Bakina priča o Gjalskom“. To je jedna topla, sentimentalna priča o zadnjim danima našeg gredičkog gospodina .
Da članci u Godišnjaku pokrivaju široko povijesno razdoblje od prapovijesti do danas dokazuje nam tekst u rubrici Svijet prirode „Dokazi prošlosti – fosilni ostatci iz našeg okruženja“. Autorica teksta je biologinja Božena Dragčević. Ovaj stručni članak obogaćen je brojnim fotografijama fosila pronađenim na nalazištima Plavinka i Vučak.
Zadnja rubrika U spomen posvećena je onima koji više nisu s nama, našim sugrađanima koji su svojim profesionalnim i društvenim djelovanjem zaslužili da ih ne zaboravimo i da im na ovaj način zahvalimo za doprinos životu grada i Zagorja. To su Božidar Posavec, Stjepan Bučar, Danijel Črnjević i Đuro Goluban. O Zabočanima koji su ostavili veliki trag u bliskoj nam povijesti grada Zaboka pisali su Gordana Dugorepec, Ivica Balagović i Vladimir Tršinski.
Bogatstvo sadržaja Godišnjaka, veliki raspon tema i raznolikost tekstova – od stručnih, dokumentarističkih, novinarskih, sentimentalnih, humorističnih do literarnih. Sve zajedno možemo nazvati čuvarom identiteta i kulture grada Zaboka. Nadamo se da će i sljedeći Godišnjaci održati, ali i podizati kvalitetu prvog broja Godišnjaka grada Zaboka.
Sandra Babnik Lončar, prof.